Fizika zgrade
Fizika zgrade (ili građevinska fizika) je područje koje znanja o fizikalnim veličinama koristi kako bi na znanstveni način osiguralo prostor ugodan za boravak. Pogledamo li koje to fizikalne veličine građevinska fizika proučava, pomislit ćemo da je riječ o nekoj drevnoj religiji i četiri osnovna elementa- vatra, voda, zemlja i zrak! Ali, nije tome tako, jer je građevinska fizika temeljena na proračunima, a ne vjerovanjima.
Fizika zgrade traži dobro poznavanje građevinskih materijala na tržištu i njihovih svojstava, te suvremenih tehničkih rješenja. Ne postoji materijal koji bi bio primjenjiv u svim situacijama: neki su dobri u tlu, ali nisu praktični na krovu. Neki materijali dobro idu skupa, a drugi se “ne podnose”. Neki su dobri, ali su preskupi da bi ih se koristilo bez mjere. Potrebno je znati kada, na kojem mjestu i koji materijal upotrijebiti.
Osim pojedinih konstrukcija, fizika zgrade promatra i zgradu kao cjelinu. Analizira njene potrebe za energijom, prirodnim svjetlom, kvalitetnim zrakom optimalne vlažnosti. Provjerava akustička svojstva i pojavu buke.
Ukratko
Naš pristup
Što to znači u praksi?
U praksi se susrećemo s ovakvim pitanjima:
- Koji je očekivani energetski razred zgrade?
- Zašto se u postojećoj konstrukciji nakuplja vlaga? Zašto se u uglovima stvara plijesan, a do sada je nije bilo? Kad znamo odgovor na pitanje “zašto”, lakše ćemo doći do onoga “kako”.
- Kako sanirati vlažni krov? Kako sanirati ravni krov?
- Kako dobiti prostor koji će biti maksimalno prirodno osvijetljen, a da ipak ljeti ne dođe do pregrijavanja?
- S koliko toplinske izolacije izolirati zidove i koju će uštedu energije to omogućiti? Kako izvesti toplinsku fasadu koja neće otpasti pod naletom vjetra?
- Kakvu konstrukciju odabrati između dva stambena prostora? Je li zid od blok opeke 25cm dovoljan?
- Kako poboljšati zvučnu izolaciju u zgradama u kojim njoj nije posvećena dovoljna pažnja?
Iako to niti približno nisu sva pitanja koja čujemo, fizika zgrade aktivno sudjeluje u procesu projektiranja. Moguće strategije uporabe konstrukcija:
- skladištenje toplinske energije i njeno odavanje prostoru noću
- pomak i prigušenje toplinskog vala (ako toplina izvana uspije “prodrijeti” u prostor tek u večernjim satima, to neće biti toliki problem)
- zrakotijesnost zgrade, od faze projektiranja do izvedbe
- izbjegavanje toplinskih mostova
- izbjegavanje nepravilnosti u izvedbi boljom kontrolom
- efikasnost prozračivanja
Osim po svojim fizikalnim svojstvima, materijali se razlikuju i po stupnju u kojem opterećuju okoliš. Pri tome se gleda koliko se resursa mora upotrijebiti za proizvodnju, transport, ugradnju i reciklažu na kraju životnog ciklusa.
Fizika zgrade nije samo način da se podeblja izolacija, predvide najskuplji strojarski sustavi i najinteligentnija rasvjeta. Fizika zgrade za nas nije samo u tome da se dobije kuća A+ energetskog razreda. Za nas je fizika zgrade integralni dio dizajna i osiguranje da ćemo napraviti ugodan prostor i kuću koja će zadržati eleganciju i kad joj mladost prođe.
